Prvi programski jezik. Kratka istorija veštačke inteligencije 6

Stvaranje programa umjetne inteligencije zahtijevalo je razvoj specifičnih programa.

En naša isporuka Prethodno smo ispričali kako je Simon, teoretičar političkih nauka, zajedno s fizičarem po imenu Newell i aktuarom koji je postao programer po imenu Shaw, započeo izgradnju prvog programa umjetne inteligencije poznatog kao Logički teoretičar. To je zahtijevalo pronalazak prvog specifičnog programskog jezika za umjetnu inteligenciju

Ovu priču smo ostavili sa triom zajedno sa saradnicima i porodicom simulirajući ponašanje različitih dijelova programa koristeći ljude i rukom pisane kartice.

Nakon nekoliko ovakvih simulacija, program je implementiran na stvarnom računaru. Test je bio uspješan kao softver je uspio dokazati trideset osam teorema jednog od poglavlja knjige Principia Matemática od Russela i Whiteheada. Čak je i u jednom od slučajeva (i bez posebnih uputstava za to) pronašao način da ga testira mnogo "elegantivnije" od autora knjige.

Prvi programski jezik za umjetnu inteligenciju

Činjenica da je Simonu i njegovom timu trebalo toliko vremena da napišu svoj program je zato što trebao im je specifičan programski jezik koji je imao dovoljno snage i fleksibilnosti za njihove svrhe. Taj jezik se zvao IPL (jezik za obradu informacija) i prvi je uveo tehniku ​​obrade liste za programiranje.

IPL se po tome razlikovao od jezika visokog nivoa tog vremena nije zahtevao da se simboli unapred definišu i imao je mogućnost povezivanja i modifikacije struktura simbola.

Takozvana tehnika obrade liste sastoji se od pohranjivanje svake informacije zajedno s uputama kako pronaći informacije povezane s njima. Promjenom indikacija mogu se graditi nove asocijacije.

"Opšti rješavač problema"

Da bi kreirali svoj sljedeći softver, Simon i Newell su odlučili isprobati drugačiji pristup. U to vrijeme kružila je psihološka istraga koja je pozvala učesnike da naglas objasne način na koji su rješavali logičke probleme. Dvojac je otkrio da su ovi obrasci potpuno drugačiji od onih koje koristi njihov softver pa su odlučili napraviti vlastitu verziju istrage i kreirati softver zasnovan na metodama koje su opisali učesnici. Program (poznat kao GPS za rješavanje općih problema) bio je kodiran na osnovu organizacije informacija i heuristike neovisno o zadacima od kojih se tražilo da izvrše.

Ova nova metodologija dobila je naziv „Analiza sredstava do cilja“ i sastoji se od usporediti trenutnu situaciju s idealnom i poduzeti radnje koje smanjuju razliku između njih, a zatim ponovno procijeniti dok se razlika ne smanji na nulu. Ova metodologija omogućava programu da reaguje na promene varijabli problema. Programer ukazuje na problem i takozvanu tabelu razlika u kojoj su naznačeni mogući pravci delovanja i u kojim okolnostima se nalaze.

GPS je uspio razbiti problem na podprobleme i primijeniti pristup nazadovanja, to znači da ako jedan put ne radi, on bi se vratio i slijedio drugi.

Tokom 11 godina rada, GPS je rješavao zagonetke, izvršio simboličku integraciju i razbio tajne kodove.

Dok su se Simon i Newell zabavljali ovim, student po imenu Robert K. Lindsay razvio je program poznat kao SAD SAM. the soft uspio izvući informacije iz rečenica tipa "Huan je Pepin sin" i "Juan je Albertov brat" i sastaviti porodično stablosaznajući da je Alberto i Pepin sin (nemam pojma kako bi se snašao sa očuhskim porodicama današnjeg svijeta.

Naravno, gigant kompjuterske industrije u to vrijeme, IBM, nije mogao ostati po strani istraživanja umjetne inteligencije, polja koje je usred Hladnog rata već otkrivalo ogroman potencijal za vojne primjene, a u sljedećem članku ćemo govoriće o svojim prvim doprinosima u ovoj oblasti.


Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

*

  1. Odgovoran za podatke: AB Internet Networks 2008 SL
  2. Svrha podataka: Kontrola neželjene pošte, upravljanje komentarima.
  3. Legitimacija: Vaš pristanak
  4. Komunikacija podataka: Podaci se neće dostavljati trećim stranama, osim po zakonskoj obavezi.
  5. Pohrana podataka: Baza podataka koju hostuje Occentus Networks (EU)
  6. Prava: U bilo kojem trenutku možete ograničiti, oporaviti i izbrisati svoje podatke.