Microsoft Edge je prvi Microsoftov preglednik s verzijom Linuxa.
Daleko od toga da je to dobra vijest, nestanak Internet Explorera osiromašuje mogućnosti korisnika kada je u pitanju odabir načina navigacije. Jedna stvar su web standardi, s kojima se slažu svi sudionici mreže, a sasvim drugo su de facto standardi koje nameće onaj tko kontrolira neke od najpopularnijih web servisa i polovicu tržišta mobilnih uređaja.
Ovdje se ne radi o obrani Microsofta, u artículo prednji vidjeli smo da nije stao u trenutku nametanja svog sudjelovanja na tržištu. Ali ckada su korisnici, konkurencija i regulatori natjerali tvrtku da proizvede novu verziju prilagođenu web standardima, Googleova monopolistička praksa prisilila je da odustane od svog rada i postati jedna od tvrtki koje su prisiljene koristiti Chromeovu bazu kodova.
Kako je bio nestanak Internet Explorera
Trajni uspjeh sustava Windows XP i neuspjeh sustava Windows Vista značili su da bi Internet Explorer 8, uključen u sustav Windows 7, trebao biti kompatibilan s tri operativna sustava.
Neke od njegovih značajki su traka favorita, način privatnog pregledavanja i zaštita tako da kada je kartica blokirana, to neće utjecati na navigaciju ostalih.
Godina 2011. nije bila ni godina Linuxa na desktopu, ali je označila prekretnicu u rastućem (i prisilnom) napuštanju Microsoftovog monopolističkog ponašanja i njegovog pristupa web standardima i otvorenom kodu.
Internet Explorer verzija 9 imala je podršku za nekoliko HTML 5 komponenti, poboljšanu podršku za stilove i brži Javascript motor.
U međuvremenu, uključivao je redizajnirano korisničko sučelje i slojevitu zaštitu od zlonamjernog softvera.
To je također bio dio Microsoftovih napora da uništi Windows XP jer nije bio kompatibilan s ovom verzijom.
O Internet Exploreru 10 se vrlo malo može reći. Dizajniran je tako da odgovara novom Windows 8 sučelju i, kao priznanje neuspjeha Silverlight tehnologije, uključivao je podršku za Adobe Flash.
Sučelje sustava Windows 8 nije se svima svidjelo. Microsoft je objavio redizajniranu verziju poznatu kao Windows 8.1. Ovaj Windows je donio najnoviju verziju Internet Explorera. Nudio je podršku za zaslone visoke rezolucije. Podržao je HTTP/2.13 i SPDY, bio je kompatibilan s Flexboxom i obrubom slika u stilovima, kriptografskim API-jima i šifriranim medijskim sadržajem. Osim toga, prikazao je titlove u videima, poboljšanja u izvođenju Javascripta i obnovljene alate za web dizajn.
Posljednja bitka i predaja
Kako je vijest da bi Windows 10 postao poznat, Microsoft iznenadio je sve najavom Project Spartan, potpuno novog preglednika koji će biti brži i integriran s Cortana asistentom.
Ovaj bi projekt nakon izdavanja Windowsa 10 bio poznat kao Microsoft Edge. Edge nije bio kompatibilan ni s jednom drugom verzijom sustava Windows.
Ali, bilo je već kasno. Edge se nikada nije povukao s tla i Microsoft je bacio ručnik.
Redmond je tada optužio Google da umjetno pogoršava performanse svojih usluga kada im se pristupa iz Microsoftovog preglednika. Bila istina ili ne, iBilo je nemoguće pristupiti pregledniku, Gmailu ili Dokumentima bez nailaska na ponudu za preuzimanje Chromea i obećanje da će se korisničko iskustvo poboljšati osobito. I, doista, bilo je. Google se pobrinuo za to.
U 2018., po uzoru na Operu i Vivaldija, Microsoft je najavio da će se sljedeća verzija Edgea temeljiti na Chromiumu, bazi otvorenog koda Chromea. Prošli su dani kada je tržišni udio Internet Explorera bio toliko velik da je Europska unija prisilila Windows da uključi opciju odabira zadanog preglednika.
S promjenom kodne baze došla je i prva verzija Microsoftovog preglednika za Linux. Zapravo, Microsoft je ponudio Internet Explorer u obliku virtualnog stroja za programere, ali to nije isto.
U svakom slučaju, to je slaba utjeha za novi i, još gore, kvazimonopol koji web razvoj doživljava. Jedna tvrtka odlučuje što korisnici mogu koristiti ili ne. I, to je previše snage.
Nikada se nisam slagao s monopolima. Chrome je na tržištu već toliko godina, da je bilo dosta vremena da bilo tko izađe s još jednim boljim preglednikom, a nitko to nije napravio, je li nemoguće? odbačen od strane Chromea, zbog monopola? Moglo bi biti da ne, monopol je u to vrijeme bio Internet Explorer, zašto ga je onda Chrome izbacio? Pa, zato što je to bio puno bolji preglednik, point ball, to nije monopol, to jest imati dva c*jona da znaš kako se radi stvari, otkako je Chrome ukinuo IE izgledaju jesu li prošle godine, jer nitko nije imao svete c*jone da pusti preglednik koji poništava Chrome i koji nije monopol, to je neznanje raditi stvari, jer kao što je IE navodno bio monopol i pao na Chrome, isto bi se moglo dogoditi Chromeu, point ball. S Microsoftom isto, zašto se ne pojavi operativni sustav koji poništava Windows? Nemoguće? Ne, daleko od toga, ali budući da nemaju c*jone za to, udobnije je to nazvati monopolom. Jasan primjer je Android koji dominira mobilnim tržištem, 8 od 10 mobitela u svijetu je Android, je li i to monopol? Pa se sve zove monopol i tako se zasiti i za mene nisu monopol, oni su genijalci. Chrome je preko noći zavladao cijelim svijetom, nudeći izvrsne proizvode ogromne kvalitete i za mene to nije monopol, to je biti genij.
Monopol: to je zakonska privilegija u kojoj postoji proizvođač ili gospodarski subjekt (koji se naziva monopolist) koji ima veliku tržišnu moć i jedini u određenoj industriji ima specifičan i diferenciran proizvod, dobro, resurs ili uslugu.
Problem je u tome što se tvrtke poput Googlea nazivaju monopolom jer otkad su počeli nuditi svoj preglednik, učinili su sve što je bilo moguće kroz usluge koje nudite kao što su Google Search, Gmail, Google Workspace itd... kako bi te usluge učinili kompatibilnijim s preglednik nego kod ostatka konkurencije. Do te mjere da su ljudi počeli koristiti Googleove usluge više zbog praktičnosti, budući da to u osnovi uključuje lozinke, knjižne oznake, dodatke, fotografije, uredske poslove, tražilicu, e-poštu, itd... I te su se usluge prikazivale i radile bolje u Chromeu nego u konkurenciji, jer Google drži kod promjena koje inače radi u svojim uslugama zatvorenim, uzrokujući suptilne, ali dosadne greške koje se korisniku događaju praktički preko noći u drugim konkurentskim proizvodima između internetskih preglednika. Nešto o čemu se sjećam, već je postojao članak linuxadictos.
S druge strane, što se tiče operativnih sustava, ne radi se o tome da su Windows ili Android bolji, već da tvrtke koje stoje iza ovih sustava za PC i Mobile, kao što su Microsoft i Google, sklapaju ugovore, gdje ugovor obvezuje uključene strane na pristup , odnosno privilegija posjedovanja potrebne dokumentacije za upravljačke programe opreme (bilo da se radi o osobnom ili mobilnom uređaju prema sustavu), to znači da se drugi razvoji poput Linuxa moraju boriti za stvaranje besplatnih upravljačkih programa (na temelju testiranje svakog uređaja, tumačenje njihovih analognih signala kako bi ih se pretvorilo u strojni kod) za rad ili dok ih proizvođač ovih komponenti ne pusti (kada više nije prisiljen ugovorom).
Dakle, da, postoji monopol, ne, ne radi se o prosječnosti, a još manje o nedostatku genija, ne radi se o nedostatku interesa za razbijanje tih monopola, nije slučajnost, a još manje zbog zabave ili mode ili zabave da postoje pokreti u korist slobodnog softvera, otvorenog koda, pa čak i otvorenog hardvera. Budući da je potonje najviše u pelenama u odnosu na dva prva spomenuta, to je Privilegija koja se dobiva preko Sile države jer upravo taj entitet daje "Zakon", to je ta klasa problema i situacija. učinio zakonitim.
Malo je insolventno da «Linux Adictos» stanite u obranu Microsofta i njegovog užasnog preglednika koji je (prije svega) vlasnički softver. Kao korisnici slobodnog softvera, nije nam stalo do stalnog pokolja među kapitalistima koji nemaju čak ni delikatnosti objaviti izvorni kod (copyleft) koji su proizveli njihovi izrabljivani zaposlenici. Jučer je Microsoft imao monopol, danas Alphabet, sutra Whatever.
Istina je da oligopol nije jednak duopolu u ovome jednako monopolu. Ali iz područja vlasničkog softvera oni vode računa o svom poslu, iz područja slobodnog softvera mi se moramo pobrinuti za slobodni razvoj.
Kao informativna vijest, članak je u redu, ali odatle reći da "nestanak Internet Explorera osiromašuje mogućnosti korisnika pri odabiru načina navigacije" čini se pretjerano. Upravo s vlasničkim softverom postoji vrlo malo toga što se može "odabrati kako se kretati", ne računajući sve zlouporabe Microsofta nad svojim korisnicima.
pozdravi
1) Linux Adictos Ne brani ništa. Postoji razlog zašto su članci potpisani.
2) Kada ste izabrani za arbitra o tome što bi trebalo ili ne bi trebalo zanimati korisnike softvera otvorenog koda?
3) Osim Firefoxa i nekih izvedenica, svi preglednici otvorenog koda odlučili su se za Chromium. Da postoji alternativa, čak i ako je isključiva, bolje je nego da nema alternative.
Kako si,
1) Čini mi se kao siva/diskutabilna zona. Da Linux Adictos objavi nešto što proizvede pravnu reakciju, neće biti bitno da je članak potpisan od strane nekoga određenog, bit će podijeljena odgovornost, između ostalog jer svaki medij ima ono što se zove uredništvo itd. Ali dobro, vrijedi pojasniti da ovo nije položaj Linux Adictos ali isključivo uredniku bilješke.
2) Pretpostavljam da je to retoričko pitanje, razumijem da nije potrebno odgovoriti na njega.
3) Za početak, da je alternativa vlasničkom softveru drugi vlasnički softver, s jedne točke gledišta, to je jednako nepostojanju alternative (to je kao da morate birati hoćete li biti udareni bičem ili gumicom ...), ali, što je još važnije, sami ste upravo istaknuli da *već postoji alternativa* (Firefox i derivati), tako da ne samo da nema potrebe braniti vlasničke "alternative", već ima više smisla guraju prave besplatne alternative, kao što je slučaj s Firefoxom, SeaMonkeyjem, PaleMoonom, WaterFoxom, surfom, Falkonom, Konquerorom, Epiphany/Webom, eoliejem, Tangramom, qutebrowserom, … Uglavnom sve one koje se temelje na Gecku, Qt/WebKit/GTK, itd. odnosno motore koji nisu Blink.
Tamo možete vidjeti poredano prema 'layout engine': https://en.wikipedia.org/wiki/Comparison_of_web_browsers#General_information
Također tamo: https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_web_browsers#Graphical
Pozdrav!