Hibernacija u Gnu / Linuxu

Mnogi od vas će mi reći da tehnologija hibernacije nije nešto novo, ali ona je središte mnogih članaka i publikacija zbog nedavnih problema koje i vlasnički sustavi i distribucije, kao i korisnici imaju u posljednje vrijeme s hibernacijom.

Ovdje nećemo govoriti o problemima koje Windows 10 ima s hibernacijom, već ćemo govoriti o ovom uslužnom programu u glavnim Gnu / Linux distribucijama, kao i o njegovim razlikama u odnosu na druge načine isključivanja ili suspendiranja računala i na taj način znati što je najbolja opcija koju imamo za svaku situaciju.

Nećemo spominjati sve distribucije koje su trenutno dostupne svima, ali razgovarat ćemo o tome hibernacija na glavnim Gnu / Linux distribucijama koji trenutno postoje.

Prvo moramo znati što je hibernacija, a što nije. Hibernacija je proces operativnog sustava u kojem su svi podaci, usluge i postavke koje koristimo "zamrznuti" kako bi se računalo isključilo i započnite opet onako kako je bilo.

Dakle, hibernacija ne znači ostavljanje dokumenata i datoteka onakvih kakvi su bili kad smo isključili računalo da bismo ih ponovo koristili, niti znači suspendiranje računala. Nešto je brži od prvog i jeftiniji od drugog.

Što je suspenzija?

Suspendirati tim ili ući u načinu mirovanja znači da operativni sustav stvara živu sliku cijelog sustava (uključeni osobni podaci) i pošalji je ovnu ili hlapljiva memorija računala kako bi se isključile ostale komponente, ali RAM memorija i matična ploča nastavljaju raditi iako sporijom brzinom.

Spavanje znači da oprema nastavlja trošiti energiju, iako manje od potpuno funkcionalne, te će se reaktivirati tipkom ili mišem ili jednostavno podizanjem poklopca u slučaju prijenosnih računala.

Ova je metoda doista korisna na računalima koja imaju više od 2 Gb RAM memorije i malo interne pohrane na tvrdom disku (na primjer, jer je to SSD disk).

Što je ponovno pokretanje s otvorenim dokumentima?

Operativni sustavi poput MacOS-a imaju hibridnu funkciju koja Podrazumijeva isključivanje operativnog sustava, ali kada se ponovo uključi, operativni sustav otvara najnovije programe koji su zatvoreni ili određeni dokumenti.

Ovo je praktično za mnoge, pa tako i mnoge Gnu / Linux distribucije rade isto. Međutim, ova je opcija još uvijek ponovno pokretanje ili jednostavno isključivanje računala, s naknadnim početnim učitavanjem procesa i konfiguracija koje se obavlja pri svakom pokretanju, nešto što možemo učiniti ručno, ali što može usporiti pokretanje operativnog sustava.

Pa, što je hibernacija?

Hibernacija je postupak u kojem kreira se slika trenutnog sustava, ali ona se ne sprema u RAM memoriju već u zamjensku memoriju ili zamjenu memorije tvrdog diska. Odnosno na disku i stoga se može isključiti bez brisanja podataka.

To znači da se računalo može isključiti jer nema ništa u RAM memoriji, hlapljivoj memoriji, ali opterećenje sustava nije toliko dugo kao na početku operativnog sustava, jer se koristi slika.

Sve informacije o sustavu izbacuju se u jednu datoteku koja je datoteka koja se učitava, dakle također trebat ćemo imati tvrdi disk velikog kapaciteta da bismo mogli koristiti hibernaciju bez ikakvog problema.

Mogu li imati funkciju hibernacije u gnu / linux?

Možemo imati samo ovu funkciju ako ga Linux kernel stvarno podržava. To je važno zapamtiti jer ako želimo koristiti kernel koji smo sastavili, moramo imati aktiviranu ovu funkciju, inače ćemo ostati bez ove funkcije i nećemo moći aktivirati hibernaciju.

Međutim, najčešće se koristi jezgra koju nudi distribucija, inačica u kojoj su omogućene hibernacija, kao i ostale funkcije i pokretački programi. Tako normalna stvar je da je hibernacija prisutna na našem računalu s Gnu / Linuxom.

Kako mogu aktivirati hibernaciju na svojoj Gnu / Linux distribuciji?

Kao što smo rekli, hibernacija je prisutna u svim Gnu / Linux distribucijama (barem u većini). To znači da samo idite na shutdown izbornik na našoj radnoj površini i pronaći ćemo opciju hibernacije, zajedno s isključivanjem, ponovnim pokretanjem, obustavljanjem i odjavom. Jednom kad smo u stanju hibernacije, moramo samo pritisnuti tipku za napajanje kako bismo ponovno aktivirali sustav.

Ako ovu funkciju želimo koristiti putem naredbe terminala, prvo moramo imati instalirane alate pm-utils, nešto što će sigurno već biti. Ali ako imamo bilo kakve poruke o pogreškama, možda nećemo imati instalirane ove alate koji se nalaze u svim službenim spremištima distribucija. Stoga, ako imamo ove alate, za ulazak u stanje hibernacije moramo koristiti sljedeću naredbu:

sudo pm-hibernate

Ako imamo distribuciju koja se temelji u ArchLinuxu ili iz njega izvedeni, moramo samo napisati sljedeće:

hibernate -F /etc/hibernate/ususpend-disk.conf

U slučaju korištenja OpenSUSE, moramo se poslužiti sljedećom naredbom:

systemctl hibernate

Ako smo rizičniji i imamo raspodjelu koja se temelji na ili jest Gentoo, naredba je sljedeća:

pm-hibernate

Ovo je opće pravilo, ali postoje neke iznimke poput Ubuntua.

Kako omogućiti hibernaciju u Ubuntuu

Iako Ubuntu omogućuje sustavu da pređe u stanje hibernacije u svojoj jezgri, ova opcija nije zadana u distribuciji a moramo ga sami aktivirati. Ali to se može riješiti na vrlo jednostavan način.

Prvo moramo stvoriti tekstualnu datoteku s geditom i u nju napisati sljedeće:

[Re-enable hibernate by default in upower]

Identity=unix-user:*

Action=org.freedesktop.upower.hibernate

ResultActive=yes


[Re-enable hibernate by default in logind]

Identity=unix-user:*

Action=org.freedesktop.login1.hibernate;org.freedesktop.login1.hibernate-multiple-sessions

ResultActive=yes

Spremit ćemo ovu datoteku sa sljedećim imenom:

com.ubuntu.enable-hibernate.pkla

Sada moramo otvoriti naš upravitelj datoteka s administratorskim dozvolama i zalijepiti datoteku koju smo stvorili u sljedeću mapu:

/etc/polkit-1/localauthority/50-local.d

Nakon što zalijepimo datoteku, zatvorimo sve prozore i ponovno pokrećemo operativni sustav tako da se primijene odgovarajuće promjene. A nakon ponovnog pokretanja sustava, vidjet ćemo kako je na raspolaganju opcija ove funkcije sada je dostupan u radnim menijima našeg Ubuntua i to ne samo kroz terminal.

Zaključak o hibernaciji

Hibernate je općenito ekološki prihvatljiviji od spavanja, ali moramo uzeti u obzir svoje potrebe. Ako trebamo brzi početak, ovjes je najbrža opcija od svih.

Ako, pak, želimo uštedjeti energiju i resurse, najbolja je opcija ponovno pokretanje s otvaranjem dokumenata. Ali ako, naprotiv, nemamo problema s resursima, ali ne želimo rasipati energiju, hibernacija je najbolja opcija i stoga je obično najprikladnija za modernu opremu gdje nema ograničenja prostora na tvrdom disku, ali postoje problemi s baterijom.