Palo mi je na pamet sljedeće pitanje: Koliko linije koda hoće li svaki softver imati? Googleovim istraživanjem pronašao sam nekoliko znatiželjnih podataka o broju redaka izvornog koda koje imaju određeni operativni sustavi i programi koje svakodnevno koristimo.
Na mnogim blogovima koje su vidjeli komparativni između jednog i drugog operativnog sustava ili besplatnih jezgri, između jednog ili drugog programa, alternative otvorenog koda, priručnici i vodiči, ali nikada nešto poput ovog članka i činilo se originalnim da ga podijelim s vama.
Ti to znaš Linux distribucije imate više redaka koda? Pa, jedan od najviše redaka je Debian koji ima oko 419 milijuna redaka koda (gotovo 4 puta više od ostalih poput Red Hat-a). Da biste imali ideju, Windows XP ima oko 45 milijuna, FreeBSD manje od 9, OpenSolaris gotovo 10, a Mac OS X oko 86. To odražava ogromnost Debiana u usporedbi s ostalim konkurentima.
Od tog barbarstva linija, više od 15 milijuna pripada Linux kernel. Verzija jezgre 1.0 sadržavala je samo 176.250 redaka (prilično nekoliko u usporedbi s 4000 u Windowsima) MS-DOS ili više od 2 milijuna koji imaju najnovije jezgre Window NT), tako da je jezgra posljednjih godina jako narasla. Na primjer, 2.6, već je sadržavao više od pola milijuna, a time se i složenost povećavala do najnovijih verzija 3.x, koje, kao što smo rekli, već imaju više od 15 milijuna.
La uredsko odijelo OpenOffice može računati na oko 20 milijuna, dok je njegova "sestra" LibreOffice bila osvijetljena. S druge strane, programi za 3D dizajn i animaciju poput Blendera imaju samo milijun redaka koda, usprkos njegovoj iznimnoj složenosti. A GIMP, poznati fotografski dizajn i program za obradu slika, možda je Blenderu blizak u najnovijim verzijama.
Google Chrome i Mozilla Firefox Oni su oko 7 milijuna, što je milijun manje od prvog preglednika. Da biste dobili ideju, drugi sustavi poput Gmaila mogu sadržavati nešto manje od 0.5 milijuna, a video igre stasa World of Warcraft mogu doseći 5,5 milijuna, što čak i ako nije besplatan softver daje vam ideju za usporedbu s ostatkom figure.
Ako prestanete razmišljati i počnete izvoditi izračune, možete dobiti ideju o tome koliko novca razvoj ovih distribucija o kojima sam govorio i jer bi nam ih prodao da nije slobodan softver. Zbog toga moramo biti zahvalni što možemo imati * nix operativni sustav koji nas u većini slučajeva ne košta niti lipe.
Wow, (iako to vidim sada već mnogo godina nakon objavljivanja ovog posta), zato je toliko važno zahvaliti se projektima besplatnog softvera; svijet bi bio drugačiji bez njih.
Što se tiče posljednjeg stavka članka, koji će imati veze samo s * nixom. sa besplatnim softverom.
Besplatni softver također je namijenjen operativnim sustavima Windows, pogledajte besplatni Office, Gimp, Firefox, blender itd., Itd., Itd. Dakle, iz tog razloga ne prikazuje se * nix niti je bolji, jednostavan i jednostavan.
Ljudi se zbog toga neće prebaciti na linux.