Tračevi kažu da je Oraclov najveći doprinos slobodnom softveru toliko razljutio programere OpenOfficea. IOni su, s nepovjerenjem u namjere tvrtke, odlučili stvoriti vlastiti projekt.
Satima možemo raspravljati je li The Gimp alternativa Photoshopu ili je neka Linux distribucija bolja od Windowsa. No 2009. godine nitko pri zdravoj pameti ne bi rekao da je OpenOffice valjana alternativa Microsoft Officeu.. U stvari, većina distribucija Linuxa dolazila je s malo poboljšanom verzijom zvanom OpenOffice Go i u svoja su spremišta (barem Ubuntu) unijeli čitač formata datoteka Microsoft Office koji su radili pod Wineom.
Sve se promijenilo kada grupa programera odlučila je stvoriti neovisni projekt spajanjem koda OpenOffice i OpenOffice Go, stvarajući tako LibreOffici. Istodobno su osnovali tijelo koje jamči financiranje i kontinuitet projekta. Zaklada dokumenata.
Osobno ne volim govoriti o slobodnom softveru u smislu A kao alternativi B. Ni ne ističem filozofske zasluge besplatnih licenci. Mislim da ako ne možete koristiti vlastite značajke programa da biste ga preporučili, onda to ne zaslužuje preporuku. Sposobnost čitanja i izmjene koda nevažna je ako niste programer, kako biste mogli spremati svoje dokumente znajući da mogućnost pristupa njima u budućnosti ne ovisi o hirovima tvrtke.
Zvijezda se rađa
Podrijetlo onoga što danas znamo kao LibreOffice hVratimo ih od 80-ih kada je njemački programer Marco Börries stvorio procesor teksta za kućna računala i MS-DOS pod nazivom StarWriter.. Tada je osnovao Star Division. Potom su dodani proračunska tablica i program za crtanje, pa je trio prodan pod imenom StarOffice. Druga verzija paketa već je radila s Macom.
Nekoliko godina nakon, proizvođač hardvera nazvan Sun Microsystem kupio je tvrtku od Börriesa. Sun nije imao tradiciju distribucije takvog softvera i neki vjeruju da im je bilo jeftinije kupiti tvrtku koja je razvila programske pakete nego platiti Microsoftu što je tražio licence za svoje tisuće zaposlenika.
Nije tako daleko kao što se čini kad to uzmete u obzir 2000. tvrtka je dopustila besplatno preuzimanje StarOffice 5.2 i također ga distribuirala na CD-ima dobivenim u časopisima.
Nekoliko godina ranije, Netscape Communications, nesposoban za nadmetanje protiv Microsofta, Odlučio sam objaviti izvorni kod za preglednik Netscape. To je bila osnova preglednika koji danas znamo kao Firefox.
Sunce je odlučilo slijediti isti put i objavio je StarOffice kôd 2000. Dvije godine kasnije došao je OpenOffice.org 1.0.
2005. nam je donio verziju 2.0 i novi format datoteke. Otvoreni format dokumenta (ODF). Ideja je bila da dokumente stvorene pomoću OpenOffice može čitati bilo koji drugi program koji osigurava da im se uvijek može pristupiti.
Danas čak i Microsoft Office podržava ODF format, a istodobno, svaka nova verzija LibreOfice poboljšava podršku za izvorne datoteke tog uredskog paketa.
Što stoji iza koda. Uloga zaklade Document
Iza projekta LibreOffice stoji The Document Foundation. TDF je stvoren kao dobrotvorna zaklada prema njemačkom zakonu. Entitet je otvoren za sudjelovanje pojedinaca, kao i tvrtki i država.
U svojoj izjavi o misiji kaže
Misija Zaklade Document je olakšati razvoj zajednice LibreOffice u novu, otvorenu, neovisnu i meritokratsku organizaciju. Neovisna zaklada na primjeren način odražava vrijednosti naših suradnika, korisnika i podržavatelja, omogućujući djelotvorniju, djelotvorniju i transparentniju zajednicu. TDF će zaštititi prošla ulaganja nadovezujući se na dostignuća prvog desetljeća s OpenOffice.org, poticati široko sudjelovanje u zajednici i koordinirati aktivnosti u cijeloj zajednici.