Od najapsurdnijih političkih rasprava koje sam proživio, bez sumnje je najgora ona onih koji vjeruju da ono što određuje da li je organizacija efikasna ili ne jeste da li njome upravlja država ili privatne kompanije. I jedno i drugo je podjednako apsurdno jer su ljudi podjednako (ne)sposobni u istom omjeru ni za jedno od njih dvoje.
U svakom slučaju, svaka od vrsta ima svoje primjerke. Na primjer, Bell laboratorije su morale pretrpjeti dvije klase pojedinaca koji se roje u državi; demagozi i krstaši.
Demagozi, preuzmite dužnost narodnim glasanjem i učinite sve da je dobijete. Zato traže bilo kakav brzi i trenutni uspjeh koji mogu kapitalizirati na sljedećim izborima. Krstaši su državni službenici u karijeri koji su uvjereni da će se zapadni i kršćanski svijet (zamijenjen hemisferom, religijom ili političkom filozofijom) nepovratno srušiti, ako ne primjenjuju pravila na slovo.
AT & T-ov telefonski monopol, koji čine matična kompanija, brojni lokalni telefonski provajderi, proizvođač telefonske opreme (Western Electric) i Bell Labs dugo pružao pristojnu telefonsku uslugu milionima korisnika u SAD-u po razumnoj cijeni. Njeni zaposlenici su zarađivali relativno visoke plate, a istraživanje Bell Labs-a doprinijelo je naučnom, tehnološkom i vojnom vodstvu zemlje.
Međutim, to nije bilo dovoljno za demagoge i krstaše. Prvi je želio još niže cijene za telefonsku pretplatu. Potonji su bili ljuti što nisu bili u mogućnosti da striktno provedu antimonopolsko zakonodavstvo.
Tokom svoje istorije, AT&T je popuštao u manjim problemima. Odustala je od nastavka kupovine telefonskih provajdera i ograničila prodaju telefonske opreme samo na lokalnom tržištu.
Godine 1949. Ministarstvo pravosuđa je otišlo od Western Electrica, proizvođača opreme. Željeli su da se AT&T takmiči za cijene sa drugim konkurentima. Parnica je riješena nekoliko godina kasnije uz intervenciju zvaničnika predsjednika Eisenhowera koji je kompaniji rekao kakvu vrstu posla da ponudi. I tu nam postaje zanimljivo.
AT&T je mogao zadržati telefonski monopol sve dok je njegovo poslovanje ograničeno na javno regulirane komunikacijske usluge ili vojni rad. Drugim riječima, odustao je od ulaska na tržište računara ili potrošačke elektronike. Osim toga, pristao je da licencira svoje sadašnje i buduće američke patente svim američkim aplikantima, "bez ograničenja u vremenu ili upotrebi koja im se može dati".
Drugim riječima, AT&T se nije samo zabranio od drugih brzorastućih tržišta. To je također olakšalo pojavu novih konkurenata na svom prirodnom tržištu.
U prethodni članak Ispričao sam kako su se troškovi kompanije povećali dok su novi konkurenti ugrozili njeno najprofitabilnije tržište. Onaj sa međunarodnim pozivima. Firma je htjela prekinuti shemu subvencija za lokalne pozive podizanjem cijena, ali političari vođeni medijima podigli su vapaj do neba.. Tada su krstaši Ministarstva pravde, koristeći prednosti vakuuma moći koji je rezultat smjene Richarda Nixona, otišli na džekpot. Ukidanje telefonskog monopola.
Skoro deset godina kasnije, kada niko nije razmišljao i skoro niko nije želeo da suđenje napreduje, AT&T se složio da otpusti svoje lokalne podružnice u zamjenu za ulazak na tržište računara i zadržavanje Western Electric i Bell Labs. Imao je znanje kako to učiniti, ali mu je nedostajala marketinška struktura. Vaši konkurenti koji su imali koristi od znanja stečenog u Bell Labs-u, ako su ga imali. Nije iznenađujuće da je kompjuterska avantura propala.
Laboratorije Bell su mijenjale vlasnika i danas, mnogo manje i manje važne, su u vlasništvu kompanije Nokia.
Ne znam da li će telefonska usluga u SAD biti bolja ili jeftinija. Ono što je sigurno jeste da zemlja više nema tehnološko liderstvo koje je postigla u prošlom veku.
Za sledeću godinu obećavam vam istoriju Unixa. Čestitamo!
bibliografija
Zainteresovao sam se za AT&T i Bell Labs kada sam pročitao klasičnu knjigu Petera Druckera pod nazivom Menadžment. Zadaci, odgovornosti i prakse. U različitim poglavljima govori o ulozi Teodora Vaila ne samo u stvaranju monopola već io regulatornim tijelima. Ne pojavljuje se na Amazonu u Španjolskoj s tim naslovom pa je vjerovatno da je objavljen pod drugim naslovom.
Drucker je također bio izvor razloga i načina raspuštanja. On toj temi posvećuje cijelo poglavlje svoje knjige Granice administracije.
knjiga Jona Gertnera, Fabrika ideja (Izgleda da nema španskog prevoda) ne samo da na fascinantan način predstavlja istoriju laboratorija od njihovog nastanka do trenutka raspada. Takođe čini vrlo zanimljivu analizu promjena u modelima inovacija.
Ličnost Claudea Shanona ne stane ni u jednu knjigu. Sony i Gadner govore kako je Claude Shannon izmislio informacijsko doba Um u igri. Sa svoje strane, Paul J Nahin istražuje utjecaj djela Georgea Boolea i njegov utjecaj na Shannon u Logičar i inženjer:
Pa skoro smo stigli do unixa tu priču želim da znam :) Svidjela mi se ova predistorija unixa, mnogo me je podsjetila na ovu knjigu https://framabook.org/histoiresetculturesdulibre/ Hvala na ovakvom sadržaju, potrebno je prisjetiti se istorije računarstva :)
Hvala vam na komentaru.
“Od najapsurdnijih političkih rasprava koje sam doživio, bez sumnje je najgora ona onih koji vjeruju da ono što određuje da li je organizacija efikasna ili ne jeste da li njome upravlja država ili privatne kompanije. I jedno i drugo je podjednako apsurdno jer su ljudi podjednako (ne)sposobni u istom omjeru ni za jedno od njih dvoje.
Postoji velika razlika između efikasnosti organizacije kojom upravlja država u odnosu na privatni sektor. To dolazi kao rezultat obima, motivacije i interesa, budući da obim nikada neće biti isti, pošto je država silom monopolski entitet, političke motivacije i interesi nisu jednaki ni ekonomskim interesima. Prema tome, svaka privatna organizacija koja od potonje dobije korist od obima države, patiti će od problema ekonomske kalkulacije nedostatkom kompetencije, što dovodi do neuspjeha administracije.