Microsoft Edge je prvi Microsoftov pretraživač sa Linux verzijom.
Daleko od toga da je to dobra vijest, nestanak Internet Explorera osiromašuje mogućnosti korisnika kada je u pitanju izbor načina navigacije. Jedna stvar su web standardi, s kojima se slažu svi učesnici mreže, a sasvim drugo su de facto standardi koje nameće onaj ko kontrolira neke od najpopularnijih web servisa i polovicu tržišta mobilnih uređaja.
Ne radi se o odbrani Microsofta, u prethodni članak vidjeli smo da nije prekinut kada je u pitanju nametanje svog učešća na tržištu. Ali ckada su korisnici, konkurencija i regulatori natjerali kompaniju da proizvede novu verziju koja je prilagođenija web standardima, Google-ove monopolističke prakse natjerale su je da odustane od svog rada i postati jedna od kompanija koje su prisiljene koristiti Chrome bazu kodova.
Kako je bio nestanak Internet Explorera
Trajni uspjeh Windows XP-a i neuspjeh Windows Viste značili su da bi Internet Explorer 8, uključen u Windows 7, trebao biti kompatibilan sa tri operativna sistema.
Neke od njegovih karakteristika su traka favorita, privatni način pretraživanja i zaštita tako da kada je kartica blokirana, to neće utjecati na navigaciju ostalih.
Godina 2011. nije bila ni godina Linuxa na desktopu, ali je označila prekretnicu u rastućem (i prisilnom) napuštanju Microsoftovog monopolističkog ponašanja i njegovog pristupa web standardima i otvorenom kodu.
Internet Explorer verzija 9 imala je podršku za nekoliko HTML 5 komponenti, poboljšanu podršku za stilove i brži Javascript motor.
U međuvremenu, uključivao je redizajnirano korisničko sučelje i slojevitu zaštitu od zlonamjernog softvera.
To je također bio dio Microsoftovih napora da uništi Windows XP jer nije bio kompatibilan sa ovom verzijom.
O Internet Exploreru 10 se vrlo malo može reći. Dizajniran je tako da odgovara novom Windows 8 interfejsu i, kao priznanje neuspjeha Silverlight tehnologije, uključio je podršku za Adobe Flash.
Interfejs Windows 8 nije se svima dopao. Microsoft je objavio redizajniranu verziju poznatu kao Windows 8.1. Ovaj Windows je doneo najnoviju verziju Internet Explorera. Ponudio je podršku za ekrane visoke rezolucije. Došao je da podržava HTTP/2.13 i SPDY, bio je kompatibilan sa Flexboxom i ivicama slika u stilovima, kriptografskim API-jima i šifrovanim medijskim sadržajem. Pored toga, prikazao je titlove u video zapisima, poboljšanja u izvršavanju Javascript-a i obnovljene alate za web dizajn.
Poslednja bitka i predaja
Kako je vijest da bi Windows 10 postao poznat, Microsoft iznenadio je sve najavom Project Spartan, potpuno novog pretraživača koji će biti brži i integrisan sa Cortana asistentom.
Ovaj projekat će biti poznat, nakon što Windows 10 bude objavljen, kao Microsoft Edge. Edge nije bio kompatibilan ni sa jednom drugom verzijom Windowsa.
Ali, već je bilo kasno. Edge se nikada nije podigao i Microsoft je bacio peškir.
U to vrijeme, Redmond je optužio Google da umjetno pogoršava performanse svojih usluga kada im se pristupa iz Microsoft pretraživača. Bilo istinito ili ne, iBilo je nemoguće pristupiti pregledniku, Gmailu ili Dokumentima bez naleta na ponudu za preuzimanje Chromea i obećanje da će se korisničko iskustvo poboljšati posebno. I, zaista, bilo je. Google se pobrinuo za to.
2018. godine, po uzoru na Operu i Vivaldija, Microsoft je najavio da će sljedeća verzija Edgea biti bazirana na Chromiumu, bazi otvorenog koda Chromea. Prošli su dani kada je tržišni udio Internet Explorer-a bio toliko velik da je Evropska unija prisilila Windows da uključi opciju odabira zadanog pretraživača.
Sa promjenom kodne baze došla je i prva verzija Microsoft pretraživača za Linux. U stvari, Microsoft je ponudio Internet Explorer u obliku virtuelne mašine za programere, ali to nije isto.
U svakom slučaju, to je loša utjeha za novi i, još gore, kvazimonopol koji web razvoj doživljava. Jedna kompanija odlučuje šta korisnici mogu koristiti ili ne. I to je previše moći.
Nikada se nisam slagao sa monopolima. Chrome je na tržištu toliko godina, da je bilo dosta vremena da bilo ko izađe sa još jednim boljim pretraživačem, a niko to nije uradio, da li je nemoguće? da ga je Chrome izbacio, zbog monopola? Moglo bi biti da ne, monopol je u to vrijeme bio Internet Explorer, zasto ga je onda Chrome izbacio?Pa zato sto je bio mnogo bolji preglednik, point ball, to nije monopol, to je imati dva c*jona da se zna kako se radi stvari, od kada je Chrome poništio IE izgleda da su prošle godine, jer niko nije imao svete c*jone da pusti pretraživač koji poništava Chrome i koji nije monopol, to je neznanje raditi stvari, jer kao što je IE navodno bio monopol i pao na Chrome, ista stvar bi se mogla dogoditi Chromeu, point ball. Sa Microsoft-om isto, zašto se ne pojavi operativni sistem koji poništava Windows? Nemoguće? Ne, daleko od toga, ali pošto oni nemaju c*jone da to urade, udobnije je nazvati to monopolom. Jasan primjer je Android, koji dominira mobilnim tržištem, 8 od 10 mobilnih telefona u svijetu je Android, da li je i to monopol? Znači sve se zove monopol i tako se zasitiše i za mene nisu monopol, oni su genijalci. Chrome je preko noći zavladao cijelim svijetom, nudeći odlične proizvode ogromnog kvaliteta i za mene to nije monopol, to je biti genije.
Monopol: to je zakonska privilegija u kojoj postoji proizvođač ili ekonomski agent (koji se naziva monopolist) koji ima veliku tržišnu moć i jedini u datoj industriji ima specifičan i diferenciran proizvod, dobro, resurs ili uslugu.
Problem je u tome što se kompanije poput Googlea nazivaju monopolima jer su od kada su počele da nude svoj pretraživač, učinile sve što je moguće kroz usluge koje nudite kao što su Google pretraga, Gmail, Google Workspace, itd... kako bi ove usluge bile kompatibilnije sa vašeg pretraživača nego kod ostatka konkurencije. Do te mjere da su ljudi počeli više koristiti Googleove usluge zbog pogodnosti, jer to u osnovi uključuje lozinke, oznake, dodatke, fotografije, kancelarijski posao, tražilicu, e-poštu, itd... I ovi servisi su se prikazivali i bolje radili u Chromeu nego u konkurenciji, jer Google drži zatvorenom šifru promjena koje inače čini u svojim servisima, uzrokujući suptilne, ali dosadne greške koje se dešavaju korisniku praktično preko noći u drugim konkurentskim proizvodima između internet pretraživača. Nešto o tome čega se sjećam, već je postojao članak linuxadictos.
S druge strane, što se tiče operativnih sistema, ne radi se o tome da su Windows ili Android bolji, već da kompanije koje stoje iza ovih sistema za PC i Mobile, kao što su Microsoft i Google respektivno, sklapaju ugovore, gdje ugovor obavezuje strane da pristupe , odnosno privilegija posjedovanja potrebne dokumentacije za drajvere opreme (bilo da se radi o PC-u ili mobilnom uređaju prema sistemu), to znači da se drugi razvoji kao što je Linux moraju boriti za stvaranje besplatnih drajvera (zasnovanih na testiranje svakog uređaja, tumačenje njihovih analognih signala kako bi ih pretvorili u mašinski kod) da rade ili dok ih proizvođač ovih komponenti ne pusti (kada više nije prisiljen ugovorom).
Dakle, da, postoji monopol, ne, ne radi se o prosječnosti, još manje o nedostatku genija, nije u nedostatku interesa za razbijanje ovih monopola, nije slučajnost, a još manje zbog zabave ili mode ili zabave da postoje pokreti u korist slobodnog softvera, otvorenog koda, pa čak i otvorenog hardvera. Budući da je potonje najviše u pelenama u odnosu na dva prva spomenuta, to je Privilegija koja se dobija silom države jer upravo taj entitet daje "Zakon", to je ta klasa problema i situacija. legalno.
Malo je nesolventno da «Linux Adictos» stati u odbranu Microsofta i njegovog užasnog pretraživača koji je (prije svega) vlasnički softver. Kao korisnici slobodnog softvera, ne marimo za stalnu klanicu među kapitalistima koji nemaju ni delikatnosti da puste izvorni kod (copyleft) koji su proizveli njihovi eksploatisani zaposlenici. Jučer je Microsoft imao monopol, danas Alphabet, sutra Kako god.
Istina je da oligopol nije jednak duopolu u ovom je jednak monopolu. Ali iz oblasti vlasničkog softvera oni vode računa o svom poslovanju, iz oblasti slobodnog softvera mi moramo da brinemo o slobodnom razvoju.
Kao informativna vijest, članak je u redu, ali odatle reći da "nestanak Internet Explorera osiromašuje mogućnosti korisnika pri izboru načina navigacije" izgleda malo previše. Upravo sa vlasničkim softverom vrlo je malo toga čime se može "odabrati kako se kretati", a da se ne računaju sve zloupotrebe Microsofta prema njegovim korisnicima.
Saludos
1) Linux Adictos On ništa ne brani. Postoji razlog zašto su članci potpisani.
2) Kada ste izabrani za arbitra o tome šta bi trebalo ili ne bi trebalo da bude od interesa za korisnike softvera otvorenog koda?
3) Osim Firefoxa i nekih derivata, svi pretraživači otvorenog koda su se odlučili za Chromium. Da postoji alternativa, čak i ako je isključiva, bolje je nego da nema alternative.
Kako si,
1) Čini mi se kao siva/diskutabilna zona. Da Linux Adictos objavi nešto što proizvede pravnu reakciju, neće biti bitno da je članak neko posebno potpisao, postojaće zajednička odgovornost, između ostalog i zato što svaki medij ima ono što se zove uređivačka linija itd. Ali dobro, vrijedno je pojasniti da to nije pozicija Linux Adictos ali isključivo za urednika bilješke.
2) Pretpostavljam da je to retoričko pitanje, razumijem da nije potrebno odgovarati na njega.
3) Za početak, da je alternativa vlasničkom softveru drugi vlasnički softver, s jedne tačke gledišta, to je ekvivalentno tome da nema alternative (to je kao da morate birati da li ćete biti udareni bičem ili gumenom trakom ...), ali, što je još važnije, i sami ste upravo istakli da *već postoji alternativa* (Firefox i derivati), tako da ne samo da nema potrebe braniti vlasničke "alternative", već ima smisla gurati prave besplatne alternative, kao što je slučaj sa Firefoxom, SeaMonkey, PaleMoon, WaterFox, surf, Falkon, Konqueror, Epiphany/Web, eolie, Tangram, qutebrowser,… U osnovi sve one koje su bazirane na Gecko, Qt/WebKit/GTK, itd., odnosno motori koji nisu Blink.
Tamo možete vidjeti poredane po 'layout engine': https://en.wikipedia.org/wiki/Comparison_of_web_browsers#General_information
Također tamo: https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_web_browsers#Graphical
Pozdrav!