Palo mi je na pamet sljedeće pitanje: Koliko linije koda hoće li svaki softver imati? Istražujući putem Googlea, pronašao sam nekoliko znatiželjnih podataka o broju linija izvornog koda koje imaju određeni operativni sistemi i programi koje svakodnevno koristimo.
Na mnogim blogovima koje su vidjeli uporedni između jednog i drugog operativnog sistema ili besplatnih jezgri, između jednog ili drugog programa, alternativa otvorenog koda, priručnika i vodiča, ali nikada nešto poput ovog članka i činilo se originalnim da ga podijelim s vama.
Ti znaš to Linux distribucije imate više linija koda? Pa, jedan od najviše redova je Debian koji ima oko 419 miliona redaka koda (gotovo 4 puta više od ostalih poput Red Hat-a). Da biste imali ideju, Windows XP ima oko 45 miliona, FreeBSD manje od 9, OpenSolaris gotovo 10 i Mac OS X oko 86. To odražava ogromnost Debiana u odnosu na druge konkurente.
Od tog varvarstva linija, više od 15 miliona pripada Linux kernel. Verzija jezgra 1.0 sadržavala je samo 176.250 redaka (prilično malo u odnosu na 4000 u MS-DOS ili više od 2 miliona koji imaju najnovije Window NT kernele), tako da je kernel znatno porastao posljednjih godina. Na primjer, 2.6, već je sadržavao više od pola miliona, a samim tim i složenost se povećavala do najnovijih 3.x verzija, koje, kao što smo rekli, već imaju više od 15 miliona.
La uredski apartman OpenOffice može računati na oko 20 miliona, dok je njegova "sestra" LibreOffice bila osvijetljena. S druge strane, programi za 3D dizajn i animaciju poput Blendera imaju samo milion linija koda, uprkos njegovoj izuzetno složenosti. A GIMP, poznati fotografski dizajn i program za obradu slika, možda je Blenderu blizak u najnovijim verzijama.
Google Chrome i Mozilla Firefox Oni su oko 7 miliona, što je milion manje od prvog pretraživača. Da biste dobili ideju, drugi sistemi poput Gmaila mogu sadržavati nešto manje od 0.5 miliona, a video igre stasa World of Warcraft mogu doseći 5,5 miliona, što čak i ako nije besplatan softver daje vam ideju za upoređivanje sa ostatkom brojke.
Ako prestanete razmišljati i počnete izvoditi proračune, možete dobiti ideju o tome koliko novca razvoj od ovih distribucija o kojima sam govorio i zato što bi ih prodao nama da nije slobodan softver. Zbog toga moramo biti zahvalni što možemo imati * nix operativni sistem koji nas u većini slučajeva ne košta ni centa.
Wow, (iako to vidim sada mnogo godina nakon objavljivanja ovog posta), zato je toliko važno zahvaliti se projektima besplatnog softvera; svijet bi bio drugačiji bez njih.
Što se tiče posljednjeg pasusa članka, koji će imati veze samo sa * nix. sa besplatnim softverom.
Besplatni softver je takođe za Windows operativne sisteme, pogledajte besplatni Office, Gimp, Firefox, blender, itd, itd, itd. Dakle, iz tog razloga se ne pokazuje * nix, niti biti bolji, jednostavan i jednostavan.
Ljudi zbog toga neće preći na linux.