Izumitelj lozinke je Fernando J Corbató. Kao i kod mnogih drugih pionira informatike, i mi saznajemo ko su oni kad se objave vijesti o njihovoj smrti, uključujući njegova biografija na Wikipediji je prilično jezgrovit. Smrt se dogodila 12. ovog mjeseca zbog komplikacija od dijabetesa.
Corbató je razvio ideju upotrebe lozinki dok radite na metodama vremenskog deljenja to bi omogućilo da više ljudi istovremeno koristi jedan računar na siguran način.
Istaknuti naučnik započeo je studije na Kalifornijskom univerzitetu u Los Angelesu, ali je nakon godinu dana morao prekinuti studije zbog Drugog svjetskog rata. Sljedeće tri godine radio je na otklanjanju grešaka u računarskim sistemima za američku mornaricu.
Nakon rata Corbató je upisao kurs fizike na Massachusetts Institute of Technology (MIT), gdje je diplomirao 1950 i doktorirao 1956. Odmah po završetku studija pridružio se MIT-ovom računarskom centru, gdje će postati profesor 1965. U toj je instituciji svoje nastavničke dužnosti presijecao istraživanjem sve do umirovljenja.
Corbató je ostao kao profesor na MIT-u sve dok se nije povukao, gdje je radio u ivažne IT istrage za šta bi bilo formalno priznato.
Pored gore spomenutog rada u proizvodnji sistema vremenskog zakupa, Corbató smatra se odgovornim za razvoj operativnog sistema Multics. Multics je pionir brojnih koncepata koji se danas primjenjuju u modernim operativnim sistemima i doveo je do razvoja Unix operativnog sistema koji se i dalje široko koristi. Unix je takođe izvor inspiracije za Linux, Mac OS X, Android, iOS i Chrome OS.
Corbató je 1990. godine dobio Turingovu nagradu za svoj rad na razvoju računarskih sistema opće namjene, velikih razmjena, dijeljenja vremena i resursa. Među rezultatima tog izuzetnog istraživanja ranih 1960-ih došla je ideja o upotrebi lozinki.
Međutim, nije bio zaljubljen u svoj izum. Corbató je to naglasio 2014. godine lozinke su postale nešto poput "noćne more". U to je vrijeme tvrdio da je u današnjem krajoliku osnovni sigurnosni pristup postao uglavnom neukrotiv.