Tračevi kažu da je Oraclov najveći doprinos slobodnom softveru bio toliko razljutio veliki dio programera OpenOfficea. IOni su, s nepovjerenjem u namjere kompanije, odlučili stvoriti vlastiti projekt.
Satima možemo raspravljati je li The Gimp alternativa Photoshopu ili je neka Linux distribucija bolja od Windows-a. Ali, 2009. godine niko pri zdravoj pameti ne bi rekao da je OpenOffice valjana alternativa Microsoft Officeu.. U stvari, većina distribucija Linuxa dolazila je s malo poboljšanom verzijom zvanom OpenOffice Go i u svoja su spremišta (barem Ubuntu) unijeli čitač formata datoteka Microsoft Office koji su radili pod Wineom.
Sve se promijenilo kada Grupa programera odlučila je stvoriti neovisni projekt spajanjem OpenOffice i OpenOffice Go koda, stvarajući tako LibreOffici. Istovremeno su osnovali entitet koji garantuje finansiranje i kontinuitet projekta. Fondacija Dokument.
Lično ne volim govoriti o slobodnom softveru u smislu A kao alternativi B. Ni ne ističem filozofske zasluge besplatnih licenci. Mislim da ako ne možete koristiti vlastite funkcije programa da biste ga preporučili, onda to ne zaslužuje preporuku. Sposobnost čitanja i izmjene koda nevažna je ako niste programer, kako biste mogli spremati svoje dokumente znajući da mogućnost pristupa njima u budućnosti ne ovisi o hirovima kompanije.
Rođena je zvijezda
Porijeklo onoga što danas znamo kao LibreOffice hVratimo ih još od 80-ih kada je njemački programer Marco Börries stvorio procesor riječi za kućne računare i MS-DOS pod nazivom StarWriter.. Tada je osnovao Star Division. Zatim su dodani proračunska tablica i program za crtanje pa je trio prodat pod imenom StarOffice. Druga verzija paketa već je radila sa Macom.
Nekoliko godina nakon, proizvođač hardvera nazvan Sun Microsystem kupio je kompaniju od Börriesa. Sun nije imao tradiciju distribucije takvog softvera i neki vjeruju da im je bilo jeftinije kupiti kompaniju koja je razvila softverske pakete nego platiti Microsoft šta je tražio licence za svoje hiljade zaposlenih.
Nije tako daleko kao što se čini ako to uzmemo u obzir 2000. godine firma je dozvolila besplatno preuzimanje StarOffice 5.2 i distribuirala ga na CD-ima koji su nabavljeni u časopisima.
Nekoliko godina ranije, Netscape Communications, nesposoban da se nadmeće s Microsoftom, Odlučio sam objaviti izvorni kod za Netscape pretraživač. To je bila osnova preglednika koji danas znamo kao Firefox.
Sunce je odlučilo slijediti isti put i objavio je StarOffice kôd 2000. Dvije godine kasnije došao je OpenOffice.org 1.0.
2005. nam je donio verziju 2.0 i novi format datoteke. Otvoreni format dokumenta (ODF). Ideja je bila da dokumente stvorene pomoću OpenOffice može čitati bilo koji drugi program koji osigurava da im se uvijek može pristupiti.
Danas čak i Microsoft Office podržava ODF format, a istovremeno, svaka nova verzija LibreOfice poboljšava podršku za matične datoteke tog uredskog paketa.
Što stoji iza koda. Uloga fondacije Document
Iza projekta LibreOffice stoji The Document Foundation. TDF je stvoren kao dobrotvorna fondacija prema njemačkom zakonu. Entitet je otvoren za učešće pojedinaca, kao i kompanija i država.
U svojoj misiji kaže
Misija Fondacije Document je olakšati evoluciju LibreOffice zajednice u novu, otvorenu, neovisnu i meritokratsku organizaciju. Nezavisna fondacija adekvatno odražava vrijednosti naših saradnika, korisnika i podržavatelja, omogućavajući djelotvorniju, efikasniju i transparentniju zajednicu. TDF će zaštititi prošle investicije nadovezujući se na dostignuća prve decenije sa OpenOffice.org, podstaći široko učešće u zajednici i koordinirati aktivnosti širom zajednice.